Psihološka procjena je strukturirani proces koji kroz razgovor, opservaciju i standardizirane testove pruža cjelovit uvid u kognitivno, emocionalno i ponašajno funkcioniranje djeteta ili odrasle osobe.
Psihološka procjena djeteta, mladih i odraslih uključuje strukturirani proces procjene kognitivnog, emocionalnog i ponašajnog funkcioniranja. Poznata je i kao psihološka obrada. U radu se koriste standardizirani psihologijski testovi, klinički intervju i opservacija, s ciljem dubljeg razumijevanja teškoća i potencijala pojedinca.
Psihološka procjena uključuje:
Procjena se prilagođava dobi, razvojnim karakteristikama i individualnim potrebama osobe.
Preporuke su usmjerene na olakšavanje svakodnevnog funkcioniranja, učenja i odnosa, uz poštivanje individualnosti.
Posebnost našeg kabineta u Splitu uključuje korištenje suvremenih, objektivnih metoda procjene za djecu i za odrasle:
Psihološka procjena djeteta ili mlade osobe provodi se kroz nekoliko susreta, u sigurnom i podržavajućem okruženju.
Proces uključuje:
Cilj procjene nije “svrstati” dijete, već razumjeti njegove potrebe, način funkcioniranja i okolnosti u kojima mu je potrebna dodatna podrška.
Psihološka procjena odraslih oblikuje se u skladu s razlogom dolaska, teškoćama i ciljem procjene. U pravilu uključuje razgovor o aktualnim teškoćama, životnom iskustvu i načinu funkcioniranja u svakodnevnim situacijama.
Primjerice, osoba može dolaziti zbog anksioznosti, teškoća s pažnjom, odnosa s drugima ili osjećaja preopterećenosti u svakodnevnom životu. U skladu s time procjena se usmjerava na razumijevanje tih iskustava.
Prema potrebi, procjena može uključivati i primjenu standardiziranih psiholoških instrumenata, koji omogućuju dodatni uvid u različite aspekte funkcioniranja, poput pažnje, emocionalnog doživljavanja ili osobina ličnosti.
Cilj procjene nije samo prepoznati teškoće, već dobiti cjelovitije razumijevanje osobe i, prema tome, dati preporuke koje mogu biti korisne u daljnjem radu ili svakodnevnom životu.
Roditelji se često javljaju kada primijete:
Ako teškoće traju dulje vrijeme i pojavljuju se u različitim okruženjima (škola, kuća, vrtić), psihološka procjena može pomoći u razumijevanju uzroka i daljnjih koraka.
Pravovremena psihološka procjena djeteta omogućuje:
Rana podrška može napraviti veliku razliku u djetetovu razvoju
Djetetu je korisno jednostavno i iskreno objasniti da dolazi na susret s osobom koja pomaže razumjeti kako mu ide u školi, kako se osjeća i što mu je možda teško.
Možete reći, primjerice:
“Idemo kod psihologinje koja pomaže djeci da bolje razumiju sebe i ono što im je ponekad teško.”
Važno je naglasiti da nema točnih ili pogrešnih odgovora i da dijete ne treba ništa posebno znati ili pripremati. Dobro je izbjegavati stvaranje dodatnog pritiska ili predstavljati dolazak kao “test”.
Svaka psihološka procjena prilagođena je:
Cilj je stvoriti sigurno okruženje u kojem se dijete može osjećati opušteno, a roditelji informirano i uključeno.
Ako niste sigurni…
Ponekad roditelji jednostavno osjećaju da “nešto nije sasvim tipično”.
I to je dovoljan razlog za razgovor.
Stručna procjena nije obveza na dijagnozu – to je prvi korak prema razumijevanju.
Kvalitetna psihologijska procjena djeteta ne temelji se samo na rezultatima testiranja, već i na razumijevanju njegova funkcioniranja u svakodnevnom životu
Dijete se može različito ponašati i funkcionirati u obiteljskom, vrtićkom i školskom okruženju. Ponekad su određene teškoće izraženije kod kuće, a ponekad u vrtiću ili školi. Zbog toga je u psihodijagnostičkoj obradi djece osobito važno prikupiti informacije iz različitih izvora, kako bismo dobili što cjelovitiju i objektivniju sliku djetetovih sposobnosti, snaga, teškoća i razvojnih potreba.
Suradnja s odgojno-obrazovnim ustanovama
Kao psihologinja koja je niz godina radila na poslovima stručne suradnice u školi, posebno prepoznajem vrijednost neposrednih opažanja učitelja, odgajatelja i stručnih suradnika.
Oni imaju priliku svakodnevno pratiti dijete u situacijama koje nije moguće u potpunosti obuhvatiti individualnim psihologijskim testiranjem – tijekom učenja, igre, izvršavanja zadataka, suradnje s vršnjacima, suočavanja sa zahtjevima i regulacije vlastitog ponašanja i emocija.
Opažanja roditelja i odgojno-obrazovnih djelatnika ne moraju se uvijek podudarati, niti to znači da je nečija procjena manje točna ili vrijedna.
Upravo razlike među njima mogu biti vrlo informativne i pomoći nam razumjeti kako okruženje, svakodnevni zahtjevi i odnosi s drugima utječu na djetetovo funkcioniranje.
Prikupljanje informacija iz više izvora važan je dio dobre stručne prakse u psihologijskoj procjeni djece, osobito kada se procjenjuju emocionalne, ponašajne, pažnjom povezane i izvršne teškoće.
Standardizirani upitnici ASEBA i BRIEF-2
Kada je to opravdano ciljem procjene, u psihodijagnostičkoj obradi koristimo i standardizirane upitnike koje ispunjavaju roditelji te učitelji ili odgajatelji.
Riječ je o međunarodno priznatim, stručno priređenim psihodijagnostičkim instrumentima, dostupnima u Republici Hrvatskoj putem specijaliziranog izdavača psihodijagnostičkih sredstava Naklade Slap. Procjene se provode online, a njihovo ispunjavanje traje oko 10 minuta po procjeni.
Suglasnost roditelja i povjerljivost
Suradnja s vrtićem ili školom u okviru psihodijagnostičke obrade provodi se isključivo uz prethodnu suglasnost roditelja.
Prikupljene informacije koriste se u svrhu stručne procjene djeteta, uz poštovanje povjerljivosti i zaštite osobnih podataka. Imena učitelja i odgajatelja koji ispunjavaju upitnike ne navode se u psihologijskom nalazu i mišljenju.
Rezultati upitnika ne promatraju se izdvojeno i sami po sebi ne predstavljaju dijagnozu. Tumače se zajedno s rezultatima psihologijskog testiranja, razgovorima s roditeljima, opažanjima djeteta i drugim relevantnim informacijama.
Od procjene do preporuka koje su primjenjive u svakodnevnom životu
Cilj psihodijagnostičke obrade nije samo prepoznati eventualne teškoće ili postaviti dijagnostičke pretpostavke, već razumjeti dijete u cjelini – njegove sposobnosti, snage, potrebe i okolnosti u kojima odrasta, uči i razvija se.
Posebnu važnost pridajem oblikovanju individualiziranih preporuka koje su razumljive, realistične i primjenjive u svakodnevnom životu djeteta, kako u obitelji, tako i u vrtiću ili školi.
Vjerujem da se najbolja podrška djetetu ostvaruje kroz partnerski odnos roditelja, odgojno-obrazovnih djelatnika i stručnjaka, uz međusobno uvažavanje različitih perspektiva.
U središtu svake procjene nije samo teškoća zbog koje je dijete upućeno psihologu, već dijete kao cjelovita osoba – sa svojim sposobnostima, potencijalima i individualnim potrebama.
Procjena se obično provodi kroz nekoliko susreta, ovisno o potrebama i opsegu procjene.
Nije potrebna, možete se javiti direktno.
Procjena uključuje razgovor, kliničku opservaciju i objektivno testiranje pažnje (npr. TOVA test).
Koristi se standardizirani ADOS-2 protokol uz širi psihološki kontekst i procjenu razvoja.