Psihološka procjena je strukturirani proces koji kroz razgovor, opservaciju i standardizirane testove pruža cjelovit uvid u kognitivno, emocionalno i ponašajno funkcioniranje djeteta ili odrasle osobe.
Psihološka procjena djeteta, mladih i odraslih uključuje strukturirani proces procjene kognitivnog, emocionalnog i ponašajnog funkcioniranja. Poznata je i kao psihološka obrada. U radu se koriste standardizirani psihologijski testovi, klinički intervju i opservacija, s ciljem dubljeg razumijevanja teškoća i potencijala pojedinca.
Psihološka procjena uključuje:
Procjena se prilagođava dobi, razvojnim karakteristikama i individualnim potrebama djeteta. Cilj procjene nije „svrstati“ dijete, već razumjeti njegove individualne potrebe, način funkcioniranja i okolnosti u kojima mu je potrebna dodatna podrška.
Preporuke su usmjerene na olakšavanje svakodnevnog funkcioniranja, učenja i odnosa, uz poštivanje djetetove individualnosti.
Posebnost našeg kabineta u Splitu uključuje korištenje suvremenih, objektivnih metoda procjene za djecu i za odrasle:
Psihološka procjena djeteta ili mlade osobe provodi se kroz nekoliko susreta, u sigurnom i podržavajućem okruženju.
Proces uključuje:
Cilj procjene nije “svrstati” dijete, već razumjeti njegove potrebe, način funkcioniranja i okolnosti u kojima mu je potrebna dodatna podrška.
Kod pripreme za psihološku procjenu djetetu ili adolescentu je korisno jednostavno i iskreno objasniti da dolazi na susret s osobom koja pomaže razumjeti kako mu ide u školi, kako se osjeća i što mu je možda teško.
Možete reći, primjerice:
“Idemo kod psihologinje koja pomaže djeci da bolje razumiju sebe i ono što im je ponekad teško.”
Važno je naglasiti da nema točnih ili pogrešnih odgovora i da dijete ne treba ništa posebno znati ili pripremati. Dobro je izbjegavati stvaranje dodatnog pritiska ili predstavljati dolazak kao “test”.
Psihološka procjena odraslih oblikuje se u skladu s razlogom dolaska, teškoćama i ciljem procjene. U pravilu uključuje razgovor o aktualnim teškoćama, životnom iskustvu i načinu funkcioniranja u svakodnevnim situacijama.
Primjerice, osoba može dolaziti zbog anksioznosti, teškoća s pažnjom, odnosa s drugima ili osjećaja preopterećenosti u svakodnevnom životu. U skladu s time procjena se usmjerava na razumijevanje tih iskustava.
Prema potrebi, procjena može uključivati i primjenu standardiziranih psiholoških instrumenata, koji omogućuju dodatni uvid u različite aspekte funkcioniranja, poput pažnje, emocionalnog doživljavanja ili osobina ličnosti.
Cilj procjene nije samo prepoznati teškoće, već dobiti cjelovitije razumijevanje osobe i, prema tome, dati preporuke koje mogu biti korisne u daljnjem radu ili svakodnevnom životu.
Roditelji se često javljaju kada primijete:
Ako teškoće traju dulje vrijeme i pojavljuju se u različitim okruženjima (škola, kuća, vrtić), psihološka procjena može pomoći u razumijevanju uzroka i daljnjih koraka.
Pravovremena psihološka procjena djeteta omogućuje:
Rana podrška može napraviti veliku razliku u djetetovu razvoju
Djetetu je korisno jednostavno i iskreno objasniti da dolazi na susret s osobom koja pomaže razumjeti kako mu ide u školi, kako se osjeća i što mu je možda teško.
Možete reći, primjerice:
“Idemo kod psihologinje koja pomaže djeci da bolje razumiju sebe i ono što im je ponekad teško.”
Važno je naglasiti da nema točnih ili pogrešnih odgovora i da dijete ne treba ništa posebno znati ili pripremati. Dobro je izbjegavati stvaranje dodatnog pritiska ili predstavljati dolazak kao “test”.
Svaka psihološka procjena prilagođena je:
Cilj je stvoriti sigurno okruženje u kojem se dijete može osjećati opušteno, a roditelji informirano i uključeno.
Ako niste sigurni…
Ponekad roditelji jednostavno osjećaju da “nešto nije sasvim tipično”.
I to je dovoljan razlog za razgovor.
Stručna procjena nije obveza na dijagnozu – to je prvi korak prema razumijevanju.
Teme o kojima često razmišljamo:
Procjena se obično provodi kroz nekoliko susreta, ovisno o potrebama i opsegu procjene.
Nije potrebna, možete se javiti direktno.
Procjena uključuje razgovor, kliničku opservaciju i objektivno testiranje pažnje (npr. TOVA test).
Koristi se standardizirani ADOS-2 protokol uz širi psihološki kontekst i procjenu razvoja.