ADHD (poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje) opisuje način na koji pažnja i razina aktivnosti mogu funkcionirati drugačije, a očituje se kroz teškoće s koncentracijom, impulzivnošću i nemirom.
U svakodnevnom govoru često se koristi naziv ADHD, iako se u stručnoj klasifikaciji koristi naziv poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje. U tekstu se koriste oba izraza, ovisno o kontekstu. ADHD je skraćenica od engleskog Attention Deficit Hyperactivity Disorder i opisuje način na koji pažnja i razina aktivnosti mogu funkcionirati drugačije.
Unutar toga razlikujemo više oblika:
ADHD nije “zločesto ponašanje”, lijenost ili manjak odgoja. To je način na koji nečiji mozak funkcionira – brže, glasnije i često istovremeno na više kanala.
Djeca, mladi i odrasli s ADHD-om često:
Ali važno je reći i ovo: Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje često dolazi s kreativnošću, znatiželjom, energijom i sposobnošću razmišljanja “izvan okvira”.
Svakome se ponekad dogodi rastresenost ili nemir. ADHD se razlikuje po tome što:
Zato je važno napraviti stručno testiranje, a ne oslanjati se samo na dojam.
Test ne ovisi o subjektivnoj procjeni roditelja ili nastavnika – mjeri stvarne reakcije i obrasce pažnje. Ipak, T.O.V.A. ne postavlja dijagnozu sam po sebi, ali daje vrlo važan uvid stručnjaku pri procjeni poremećaja hiperaktivnosti i deficit pažnje.
Za mlade o teškoćama u pažnji:
Ako imaš osjećaj da ti misli stalno “odlaze”, to ne znači da si lijen/lijena.
Možda se radi o načinu na koji tvoj mozak funkcionira.
Kod ADHD-a mozak drugačije obrađuje informacije i organizira zadatke.
To nema veze s inteligencijom ili trudom.
Zato što često ne vide što se događa “iznutra”.
ADHD nije vidljiv kao slomljena ruka — ali itekako utječe na svakodnevni život.
Razgovaraj s roditeljima ili odraslom osobom kojoj vjeruješ i potraži stručnu procjenu.
Razumjeti sebe je prvi i najvažniji korak.