Poremećaj iz spektra autizma - mr. spec. Vedrana Ždero

Poremećaj iz spektra autizma

Autistični spektar odnosi se na specifičan način doživljavanja i razumijevanja socijalne komunikacije, odnosa i okoline.

Poremećaj iz spektra autizma može se očitovati kroz različite načine i dobi - od ranog djetinjstva do autizma u odrasloj dobi.

Psihološka procjena usmjerena je na razumijevanje načina funkcioniranja, a ne na “etiketiranje”.

Može li se autistični spektar prepoznati tek u odrasloj dobi?

Da.

Kod nekih osoba obilježja iz autističnog spektra nisu bila prepoznata u djetinjstvu, osobito ako su razvili načine prilagodbe koji su im omogućavali funkcioniranje u školi i društvu.

Neki ljudi tek u odrasloj dobi počnu razmišljati:

• zašto su im socijalne situacije zahtjevnije
• zašto im svakodnevni ritam traži više napora
• zašto osjećaju potrebu za jasnom strukturom
• zašto su osjetljiviji na okolinu

Sve više odraslih osoba danas prepoznaje obrasce prisutne još od djetinjstva.

Psihološka procjena tada može pomoći u boljem razumijevanju tih iskustava.

Kako prepoznati autizam kod djece?

Kod djece se obilježja iz autističnog spektra mogu očitovati kroz:

• teškoće u socijalnoj komunikaciji
• manji interes za vršnjačku interakciju
• specifične obrasce igre
• ponavljajuća ponašanja
• osjetljivost na zvukove, dodir ili promjene
• potrebu za rutinom i predvidivošću

Važno je naglasiti da svako dijete ima svoj razvojni tempo, ali ako se teškoće pojavljuju dulje vrijeme i utječu na svakodnevno funkcioniranje, korisno je potražiti stručno mišljenje.

Kako izgleda dijagnostika autističnog spektra

Dijagnostika poremećaja spektra autizma (psihološka procjena) uključuje:

• razgovor o razvoju i životnom iskustvu
• kliničku opservaciju
• analizu socijalne komunikacije i ponašanja
• primjenu standardiziranih metoda

Jedna od najčešće korištenih metoda je ADOS-2 opservacijski protokol, koji omogućuje strukturiranu procjenu obilježja iz autističnog spektra.

Važno je naglasiti da se procjena ne temelji na jednom testu, već na cjelovitom razumijevanju osobe.

Razlika između introvertnosti, socijalne anksioznosti i autističnog spektra

Ponekad se različita iskustva u socijalnim situacijama mogu činiti sličnima, iako iza njih stoje različiti razlozi.

Introvertnost
Osobina temperamenta. Osoba preferira mirnije okruženje i manji broj kontakata. Socijalne situacije nisu nužno stresne, ali troše više energije.

Socijalna anksioznost
Uključuje strah od procjenjivanja i negativnog dojma. Osoba želi kontakt, ali ga prati snažna nelagoda.

Autistični spektar
Odnosi se na drugačiji način razumijevanja socijalne komunikacije, odnosa i senzorne okoline. Nije riječ samo o strahu ili osobini ličnosti, već o načinu funkcioniranja. Psihološka procjena može pomoći u razlikovanju tih iskustava.