Socijalna komunikacija - mr. spec. Vedrana Ždero

Socijalna komunikacija

Socijalna komunikacija odnosi se na način na koji dijete ili odrasla osoba razumije, koristi i doživljava odnose s drugima.

U nekim situacijama izazovi u socijalnoj komunikaciji mogu biti povezani s obilježjima iz autističnog spektra.

Ako tražite informacije o socijalnoj komunikaciji kod djece, autizmu i komunikaciji ili ADOS-2 procjeni, važno je razumjeti što stoji u pozadini tih teškoća.

Što je u pozadini teškoća u socijalnoj komunikaciji?

Kod djece i odraslih iz autističnog spektra radi se o drugačijem načinu razumijevanja socijalnih situacija i drugačijem doživljavanju komunikacije i odnosa.
To nije pitanje “ne želi” ili “ne zna”, već način na koji osoba doživljava i strukturira socijalni svijet.

Teškoće se mogu prepoznati kroz:

• smanjen ili drugačiji kontakt očima
• teže razumijevanje “nepisanih pravila”
• izazove u započinjanju ili održavanju odnosa
• ponavljajuće obrasce ponašanja
• snažnu potrebu za rutinom
• senzornu osjetljivost (zvuk, dodir, svjetlo)
• intenzivne, specifične interese

Važno je naglasiti da se ova obilježja mogu pojavljivati u različitom intenzitetu i kombinacijama.

U dijagnostičkoj procjeni koristi se Autism Diagnostic Observation Schedule, Second Edition (ADOS-2) – strukturirana opservacijska metoda za procjenu socijalne komunikacije i ponašanja.

ADOS-2 se smatra jednim od najpouzdanijih alata u procjeni obilježja iz autističnog spektra.

Cilj procjene nije pronaći “točne odgovore”, već razumjeti kako osoba spontano komunicira i reagira u različitim situacijama.

Kada potražiti stručnu procjenu?

Razgovor sa stručnjakom može biti koristan ako:

• dijete ima teškoće u komunikaciji s drugima
• primjećujete neobične obrasce ponašanja
• postoje sumnje na autizam
• odrasla osoba želi bolje razumjeti svoje socijalno funkcioniranje

Procjena nije obveza na dijagnozu – ona je alat za razumijevanje.

Kako izgleda dijagnostika autističnog spektra

Dijagnostika poremećaja spektra autizma (psihološka procjena) uključuje:

• razgovor o razvoju i životnom iskustvu
• kliničku opservaciju
• analizu socijalne komunikacije i ponašanja
• primjenu standardiziranih metoda

Jedna od najčešće korištenih metoda je ADOS-2 opservacijski protokol, koji omogućuje strukturiranu procjenu obilježja iz autističnog spektra.

Važno je naglasiti da se procjena ne temelji na jednom testu, već na cjelovitom razumijevanju osobe.

Razlika između introvertnosti, socijalne anksioznosti i autističnog spektra

Ponekad se različita iskustva u socijalnim situacijama mogu činiti sličnima, iako iza njih stoje različiti razlozi.

Introvertnost
Osobina temperamenta. Osoba preferira mirnije okruženje i manji broj kontakata. Socijalne situacije nisu nužno stresne, ali troše više energije.

Socijalna anksioznost
Uključuje strah od procjenjivanja i negativnog dojma. Osoba želi kontakt, ali ga prati snažna nelagoda.

Autistični spektar
Odnosi se na drugačiji način razumijevanja socijalne komunikacije, odnosa i senzorne okoline. Nije riječ samo o strahu ili osobini ličnosti, već o načinu funkcioniranja. Psihološka procjena može pomoći u razlikovanju tih iskustava.